Bioen d.o.o. je kompanija koja proizvodi električnu energiju pomoću bioplina nastalog na prirodan način. Investicija u obnovljive izvore energije je najbolja investicija u budućnost, a istovremeno to je i odlična poslovna prilika. Kao društveno odgovorna kompanija, želimo investicijom u obnovljive izvore energije pridonijeti očuvanju prirode te omogućiti svima nama bolju budućnost, jer je svaka bioplinska elektrana na neki način poklon prirodi i s njom svi mnogo dobivamo:

– seljak kao proizvođač biomase (ratarske kulture);

– država dobiva zelenu energiju i na taj način ispunjava međunarodno dane obveze,

–  lokalna zajednica dobiva nova radna mjesta i čišći okoliš te tako ostvaruje uvjete za kvalitetniji i zdraviji život svojih stanovnika,

– te napokon i banke zbog sigurne investicije i investitor dobiva dodanu vrijednost na svoju investiciju.

Na kraju ipak dobiva sama priroda, jer u procesu fermentacije ulaznim sirovinama oduzimamo samo bioplin, a sve ostalo vraćamo prirodi, kao visoko kvalitetno organsko gnojivo.

Vizija

Odlučnost u razvoju kompanije koja će se temeljiti na proizvodnji električne i toplinske energije. Djelovanje kompanije od samog početka mora biti u simbiozi najkvalitetnijih ljudskih potencijala od projektiranja, gradnje, montaže i radnih mjesta. Isto tako, izuzetno je važno da se edukacijom poslovnih subjekata i stanovnika u okolici bioplinskih postrojenja iskoristi svaki potencijal naše tvrtke koji bi mogao pridonijeti razvoju upotrebom obnovljivih izvora energije.

 Briga za zaposlenike

U našim poduzećima sposobnim zaposlenicima nudimo inovativno radno mjesto u međunarodnom sektoru te razvoj i napredovanje u poslovnom, profesionalnom i osobnom području. Zajedno gradimo kulturu uzajamnog povjerenja i poštivanja, te učinkovitu suradnju i timski rad, neprestano učenje te odgovoran i učinkovit rad.

Čuvanje okoliša

Globalne razvojne potencijale prilagođavamo upotrebi prirodnih izvora, uvođenju čistih tehnologija i smanjenju utjecaja na okolinu. Odgovorno ponašanje prema okolišu je najvažniji dio našeg usmjerenja u razvoju naših kratkoročnih i dugoročnih ciljeva.

Ciljevi investicije

Cilj investicije je proizvodnja tzv. zelene električne energije iz obnovljivih izvora. Projekt bioplinskog postrojenja uklapa se u strategiju razvoja energetike Republike Hrvatske kako bi se povećao udio obnovljivih izvora i smanjila emisija stakleničkih plinova.

Temeljni ciljevi, koje si je postavilo poduzeće realizacijom nove investicije, je osiguranje rasta prodaje i utvrđivanje položaja na tržištu i stalnim razvijanjem svojih proizvoda i tehnoloških procesa te kvalitetno praćenje novih trendova u tom segmentu.

Cilj izgradnje postrojenja temelji se na smanjenju stakleničkih plinova te povećanju proizvodnje obnovljivih izvora energije.

 

Za kraj, istaknimo još citat iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske:

Republika Hrvatska će poticati proizvodnju i uporabu bioplina, domaću proizvodnju bioplinskih postrojenja te izgradnju distribuiranih izvora energije (iskoristivih za potrebe samih farmi, ali i lokalne zajednice) radi zbrinjavanja otpada iz poljoprivredne proizvodnje, smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali i poticanja razvoja poljoprivrednih gospodarstva.

Upravljanje stajskim gnojem i gnojnicom

Standardi EU-a u području upravljanja stajskim gnojivom mogu se pronaći u Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08), članak 10.

 

Stajski gnoj životinjskog podrijetla na poljoprivrednim posjedima treba se pohraniti u propisno uređene objekte: stajske platoe za gnoj, jame za gnoj, lagune za tekući gnoj i druge vrste spremnika za gnoj. Spremnici moraju biti vodonepropusni, u cilju sprečavanja rasipanja odnosno istjecanja gnoja u okoliš kako ne bi došlo do zagađenja podzemnih i površinskih vodenih tokova.                                        

Tekući dio gnojiva i gnojnice će se sakupljati u vodonepropusnim gnojnim jamama, da bi se izbjeglo zagađenje podzemnih i površinskih voda.

Kapaciteti ovih spremnika moraju biti dostatni za šestomjesečno skladištenje gnojiva i gnojnice, s tim da je za svako uvjetno grlo (UG) potrebno osigurati sljedeće:

– za kruti životinjski stajski gnoj, sabirna površina od najmanje 4 m²/UG za visinu naslaganog gnojiva od 2 m, odnosno 8 m³/UG sabirnog prostora ako je visina manja od 2 m; te za gnojnicu – sabiralište od 2 m³/UG,

– za skladištenje gnojnice – lagune kapaciteta od najmanje 10 m³/UG.

Iznimno, jame za gnojnicu nisu potrebne ako se kroz sustav i tehnologiju uzgoja stoke gnojnica ne proizvodi (perad). Način na koji se izračunava broj uvjetnih grla, omjer kapaciteta spremnika po uvjetnom grlu i omjer potrebne poljoprivredne površine u hektarima po uvjetnom grlu (ha/UG) opisan je u tablicama. Tijekom jedne kalendarske godine, poljoprivredno gospodarstvo može rasipati stajski gnoj na poljoprivrednim površinama do utvrđene granične vrijednosti nitrata kako slijedi:

 

– 210 kg/ha nitrata (N), dopuštena primjena unutar početnog četverogodišnjeg razdoblja; spomenuti omjer odgovara održavanju 2.4 UG/ha poljoprivrednog zemljišta do sredine 2012. godine;

– 170 kg/ha nitrata (N), dopuštena primjena nakon početnog četverogodišnjeg razdoblja; spomenuti omjer odgovara održavanju 2.0 UG/ha poljoprivrednog zemljišta do sredine 2012. godine.

Ako se gnojidba stajskim gnojivom na poljoprivrednim površinama ne može provesti unutar spomenutog graničnog omjera UG/ha zbog nedostatka poljoprivrednih površina, poljoprivredno gospodarstvo može osigurati rasipanje viška stajskog gnojiva i gnojnice na sljedeće načine:

 

– koristeći poljoprivredne površine drugog vlasnika, na temelju ugovora,

– preradom stajskog gnojiva u bioplin, kompost ili supstrat,

– odlaganjem stajskog gnojiva i gnojnice na druge načine (predajom drugim poljoprivrednim posjedima ili ovlaštenim prerađivačima stajskog gnojiva i gnojnice).

Navedeni načini upotrebe i upravljanja stajskim gnojivom moraju biti propisno dokumentirani važećim ugovorima ili drugom dokumentacijom (dokumenti moraju biti dostupni kontroli na terenu koju provode ovlaštena tijela).

Prilikom ulaska države u punopravno članstvo EU 30. lipnja 2013., počinje inspekcijski nadzor Europskih inspekcijskih organa i time sankcioniranje svih kršitelja nitratne direktive.

Iz svega navedenog, izgradnja bioplinskog postrojenja bit će spas za mnoge stočare u kraju, jer će imati mogućnost ugovoriti zbrinjavanje stajskog gnojiva i gnojnice u bioplinskom postrojenju, riješiti vlastiti problem financiranja izgradnje dodatnih laguna za gnojnice i u skladu s Nitratnom direktivom Europske unije.

Električna energija

Obnovljivi izvori energije

Današnja globalna opskrba energijom snažno je ovisna o fosilnim izvorima (sirova nafta, lignit, željezna ruda, ugljen i prirodni plin). Ovi izvori energije fosilizirani su ostaci biljaka i životinja koji su stotinama milijuna godina bili izloženi visokim temperaturama i tlaku unutar Zemljine kore. Upravo zbog toga fosilna goriva su neobnovljivi izvori energije, čije se rezerve iscrpljuju znatno brže nego što se stvaraju nove.

Vrhunac korištenja naftnih izvora definiran je kao „trenutak u kojem je dostignuta maksimalna proizvodnja sirove nafte, nakon kojeg će razina proizvodnje nadalje padati“. Prema nekim autorima „naftni vrhunac“ se već događa ili se očekuje u nadolazećem razdoblju. Za razliku od fosilnih goriva, bioplin proizveden metodom anaerobne digestije (AD) je trajno obnovljiv izvor energije, budući da se proizvodi iz biomase koja u sebi procesom fotosinteze skladišti sunčevu energiju. AD metoda ne pridonosi samo energetskom balansu pojedinih država, već doprinosi očuvanju prirodnih resursa i povoljno djeluje na okoliš.